Budućnost gradnje započela je idejom
Više od 100 godina klasična betonska gradnja temelji se na čeličnoj armaturi. Ali čelik ima slabosti: hrđa, zahtijeva visoke betonske pokrove i težak je. Problem korozije dovodi do enormnih troškova održavanja i ograničenog vijeka trajanja konstrukcija.
Zato je istraživanje alternative počelo prije nekoliko desetljeća – i dovelo do razvoja revolucionarnog građevinskog materijala: ugljičnog betona. Danas karbonski beton više nije samo istraživački koncept, već odobreni materijal spreman za tržište koji izgradnju čini održivijom i učinkovitijom.
Pojava karbobetona – pogled u povijest
🟠 1980-e: pojavljuju se prve ideje
Još 1980-ih godina znanstvenici su počeli istraživati nemetalne armature za beton. U to je vrijeme glavni fokus bio na plastici ojačanoj staklenim vlaknima (GFRP) i karbonskim vlaknima. Početni laboratorijski testovi pokazali su ogroman potencijal ovih materijala: otpornost na koroziju, visoku vlačnu čvrstoću i značajno smanjenu potrošnju materijala.
🟠 1990-e: Prve prijave i pilot projekti
U 1990-ima su prva karbonska ojačanja testirana u stvarnim građevinskim projektima. Prototipovi su prvenstveno razvijeni u Japanu, Kanadi i Njemačkoj. Za to vrijeme stvoreni su:
- Prvi betonski mostovi s karbonskom armaturom
- Projekti obnove s karbonskim lamelama za ojačanje postojećih armiranobetonskih konstrukcija
- Razvoj rešetkastih struktura od karbonskih vlakana kao alternativa konvencionalnim čeličnim rješenjima
🟠 2000-te: istraživanje se intenzivira
Od 2000-ih nadalje, beton ojačan ugljikom postao je fokus industrije građevinskih materijala i istraživačkih institucija. Posebno su u Njemačkoj provedena opsežna istraživanja dugoročne trajnosti, snage i isplativosti. Važne prekretnice bile su:
- 2003: Prve ispitne konstrukcije betona ojačanog ugljikom u Njemačkoj
- 2006: Osnivanje "Institut für Massivbau" na TU Dresden s fokusom na karbonski beton
- 2008.: Razvoj solidian GRID-a – industrijski proizvedene karbonske armature
🟠 2010-e: Proboj kroz velike istraživačke projekte
Odlučujući napredak došao je uz financiranje savezne vlade i industrije:
- 2014.: Početak najvećeg istraživačkog projekta za karbonski beton: C³ – karbonski betonski kompozit s više od 140 partnera iz istraživanja i industrije
- 2015: Prva serijska proizvodnja karbonskih armaturnih rešetki tvrtke solidian
- 2016.: Dovršetak prvog svjetskog paviljona od karbonskog betona na Sveučilištu u Stuttgartu
- 2019: Zaključak faze istraživanja C³ s jasnim rezultatima o ekonomskoj učinkovitosti i trajnosti
🟠 2020-te: Ugljični beton je spreman za tržište
Posljednjih je godina karbonski beton prešao iz istraživanja u stvarnu građevinsku praksu. Odlučujuća prekretnica bila je prva opća građevinska dozvola (abZ) za ugljični beton:
- 2022.: Izgradnja prve svjetske zgrade od ugljikovog betona “The Cube” u Dresdenu
- 2024: Odobrenje Z-1.6-308 za ugljični beton u betonskim primjenama na licu mjesta s solidian GRID-om
- 2025: Odobrenje Z-71.3-45 za ekonomičnu proizvodnju prefabriciranih dijelova s solidian GRID-om
solidan kao pionir zaokreta u gradnji
solidian je jedna od vodećih tvrtki koja je iz istraživanja prenijela karbobet u praksu. Razvoj karbonskih armaturnih rešetki visokih performansi utemeljio je građevinski materijal u montažnim postrojenjima, izgradnji i obnovi mostova.
Odobrenja Z-1.6-308 i Z-71.3-45 sada po prvi put omogućuju široku industrijsku primjenu ugljičnog betona - bez pojedinačnih odobrenja.
Od ideje do realnosti
Ono što je počelo kao teorijski koncept sada je stvarna, ekonomski održiva metoda gradnje. Ugljični beton više ne predstavlja samo inovativna istraživanja, već i održiv, izdržljiv i učinkovit građevinski materijal budućnosti. Uz solidian, građevinske tvrtke i tvornice betona sada imaju priliku koristiti karbonski beton jednostavno i bez potrebe za odobrenjem.